O MJESTU

 

IME

Ime (ekonim) Dobrinče* je od osobnih imena Dobr-o i suf.morfema inče (uspor.prid.dobar). Stvarno su Dobrinče stari nominativ množine, sklanjaju se Dobrinača – Dobrinčim, usto se češće izgovaraju i Dobrinči.

(* Izvor;Dr.Mate Šimundić; Ekonimi Imotske Krajine1988.)

 

Ime Dobrinče, mapa katastra 1726.

 

ZEMLJOPISNI POLOŽAJ

Naselje Dobrinče naselje je u općini Lovreć, u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Pripada povijesnom prostoru Imotske krajine. Na sjeveru je granica s Lokvićićima , na istoku su Poljica, južno je Zagvozd, a zapadno je Medov Dolac.

Dobrinče – topografska karta

 

Položaj Dobrinača (Crkva Sv. Stjepana) određena je s 43° 25' 56'' sjeverne zemljopisne širine i 17° 04' 39'' istočne zemljopisne dužine.

 

Gradina – crrkva Sv. Stipana – 645 m nv

 

RELJEF I BILJNI POKROV

Naselje Dobrinče smješteno jena kraškoj visoravni. Visoravan veličine oko 2,5 x 1,5 km , na kojoj su zastupljeni svi elementi karakteristični za kraški reljef; vapnenački grebeni i uzvišenja (Gradina i Mala Gradina 630 m/nv) , kraške "zaravni-poljca", tako imamo na zapadu polje Brist površine cca 15 ha, Sridnje polje površine oko 10 ha i Bitoraje površine oko 8 ha, zatim drage, vrtače, škrape i jame.

Samo naselje i visoravan omeđuju brda, na sjeveru je brdo s vrhovima Vilinjak 887m/nv, i vrh Rašeljka 781 m/nv, istočno Kosmatovica 690 m/nv, južno Veliki Drežanj 775 m/nv i Mala Orljača 886 m/nv. Zapadno je Glavica iznad Gornjih Granića 688 m/nv i Malo Brdo između Čagalja i Puljaka 702 m/nv.

Nadmorske visine pojedinih zaselaka:

Piplice/ Skenderi 565 m/nv
Puljci 580- 585 m /nv
Drlje 595 m /nv
G. Granići 630 m/nv
Sv. Stjepan 645 m/nv

Gornji Granići i Granića Polje – zračna snimka

 

Geološko-petrografski sastav šireg područja tvore kredni vapnenci i dolomiti. Najveći dio prostora predstavlja pretežito smeđe tlo na vapnencima i dolomitima u kombinaciji s vapnenačko-dolomitnom crvenicom ("terra rossa") i antropogenim tlima u vrtačama. Najmanju površinu zauzima vapnenačko dolomitna crnica.

 

Pogled sa Gradine na Sridnje polje

 

Hidrogeološke karakteristike su izrazito nepovoljne. Gotovo cijeli prostor Dobrinača je bezvodan. Temeljna odlika hidrogeologije područja jest nepostojanost izvora i površinskih tokova, odnosno izrazito prevladavanje vertikalnog otjecanja vode. U ovim područjima nema zadržavanja vode na površini, već se ona gotovo u cijelosti gubi u podzemlju. Vodopropusnost crvenice ovisi o količini glinovite komponente. Količina padalina iznosi oko 1200 mm.

Šumski (biljni) pokrov pripada submediteranskom području listopadne vegetacije, koje zauzima gotovo cijelo područje osim visokih brdskih predjela. Prevladavaju listopadne biljke - šume bijelog graba i hrasta medunca - biljna zajednica "Querco-Carpinetum orientalis".

 

Quercus pubescens - hrast medunac

 

Od drvenastih vrsta najznačajnije su bijeli grab (Carpinus orientalis), hrast medunac (Quercus pubescens), i rjeđe hrast dub (Quercus virgiliana), zatim crni jasen (Fraxinus ornus), klen /kljen/( Acer campestre).

U sloju grmlja česte su vrste drača (Paliurus spina-christi), rašeljka (Prunus mahaleb), drijen (Cornus mas), trnina (Prunus spinosa), i tilovina ili zanovijet (Patteria ramantacea). Ostali dio biljne vegetacije zauzimaju "kamenjarski travnjaci."

 

Paliurus spina christi – drača

 

Gora - u jesen